10 ZAPOVIJEDI ZDRAVE ISHRANE

U suštini, većina zdrave hrane je nekada na domak ruke - u domaćem vrtu, u obližnjoj šumi, farmi u komšiluku. Uistinu, čak i bosanskohercegovačka kuhinja i okruženje imaju brojne "super namirnice" koje vrijedi uključiti u vaše svakodnevne obroke. Borovnice, na primjer, će biti hranjive za vaš organizam sa magnezijem, željezom, beta karotenom, kao i vitaminima B i C. Paradajz, koji zasigurno raste u vašem vrtu, također, sadrži 13 vitamina, posebmo C i E, 17 minerala, puno kalija, i beta karotena. Dodavanjem sjemena lana u vašu ishranu vašem će tijelu obezbijediti dovoljnom količinom proteina, mineralima i vlaknima, i poznatim omega-3 esencijalnim masnim kiselinama.

Umjesto da brojite kalorije, fokusirajte se na to da hrana koju pripremate bude šarena, raznolika, lokalna i svježa koliko god je moguće. Vizuelno atraktivna kulinarska kombinacija omogućava veće zadovoljstvo i uživanje u njima, a vaš organizam će imati koristi od toga.

Drugim riječima: manje termalno obrađeno, svježija hrana. Kuhanje, pečenje i prženje uništava većinu dobrih i svježih sastojaka. Umjesto da se upuštate u duge procese kuhanja, pripremite rađe namaz od sirovog povrća, ili pripremite svježe narezano voće na tanjitu ili pripremite sok od domaćeg voća.

Kroz svježe cijeđene sokove i smutije, naše tijelo dobija više nutritivnih sastojaka i vitamina, kao i i brzih ugljikohidrata i čiste energije. Pošto je pasirano voće i povrće lakše za probavu, sokovi i smutiji manje opterećavaju tijelo u poređenju kada se voće i povrće jede izrezano na komade. Unos hrane u blendiranom obliku omogućava tijelu da brzo apsorbuje korisne substance i hrani ćelije sa njima.

Danas znamo da prava opasnost leži u zasićenim masnim kiselinama koje se nalaze u proizvodima životinjskog porijekla, kao i u nekim termalno obrađenim masitma koje unosimo kroz pržene i pečene namirnice. Zdrave - npr. - nezasićene masnoće, sa druge strane, su najkorisnije za normalno funkcionisanje ljudskog tijela. One se lako mogu pretvoriti u ulje u udodnosti vašeg doma. Omega 9 masne kiseline se nalaze u kikirikiju, lješnjacima, bademima, makadamiji, omega 3 masne kiseline u sjemenu lana, orasima, soji, i sjemenu gorčice, i omega 6 masne kiseline u suncokretu, tikvi, susamu, kukuruzu i čak u sjemenkama konoplje.

Dnevni unos hrane bi se trebao rasporediti u pet balansiranih obroka. Na ovaj način ćete izbjeći nadutost, umor i fluktuaciju šećera u krvi. Sa manjim ali češćim obrocima ćete u svoj sistem unijeti onoliko hranjljivih sastojaka koje trebate. U suštini, ljudsko tijelo nije u mogućnosti čuvati određene nutritivne sastojke u velikim količinama, tako da umjerenost je veoma dobrodošla prilikom odluke o veličini porcije jela.

Lako vam je svježe voće i povrće svakodnevno na tanjiru, ne škodi napomenuti da konzumiranjem hrane u pogrešnom redoslijedu ponekad izlažemo svoje tijelo velikom stresu. Voće i povrće se lakše probavlja od, recimo, mesa. Stoga je preporučljivo da uvijek prethode obroku i da ga nikad ne slijede. Još bolje ćete proći ako voće jedete kao zasebno jelo.

Če pri svojem prehranjevalnem vzorcu prisegate na kakšno posebno dieto ali se samo izogibate določene hrane, morate vsekakor poskrbeti, da vaše telo dobi vse, kar potrebuje. Meso ali živalske proteine najlaže nadomestite z rastlinskimi proteini iz stročnic, morda doma narejenega humusa, ali pa iz sadja, zelenjave, žit, oreščkov in semen.

Koliko je važno za pravilno funkcionisanje vašeg organizma da jedete isto je važno i da pijete dovoljno vode. Umor, iscrpljenost i glavobolja mogu biti znaci dehidracije. Nešto potrebne vode se unosi u tijelo i kroz hranu (oko 1000 ml u danu), ostatak (1500-2000 ml) se treba unijeti kroz tekučinu, najpoželjnije kroz običnu vodu.

Ukoliko vaš dnevni ritam donosi brojne stresne situacije, trebali bi uživati u malo mira i tišine tokom vaših obroka. Nikada nemojte jesti sojeći ili u pokretu, i odvojite vrijeme za svoj obrok, jer će brzo pojedena i slabo sažvakana hrana izložiti vaš organizam stresu, bez obzira na korisne sastojke u njemu. Jedite opušteni, potpuno uživajući i cijeneći svoju hranu, što je itekako dozvoljeno i poželjno.